уторак, 29. мај 2012.

SINIŠA TUCIĆ


Siniša Tucić, rođen je 22. februara 1978. godine u Novom Sadu. Objavio tri zbirke poezije: Betonska koma 1996, Krvava sisa 2001, Nove domovine 2007. Jedan je od priređivača zbornika nove novosadske poezije Nešto je u igri (2008).
Tokom devedesetih delovao je u okviru umetničke grupe MAGNET, poznate po svojim umetničkim performansima angažovanim protiv tadašnjeg režima. Bavi se scenskim izvođenjem. Poetske performanse izvodi sa Alice in Wonderband. Od decembra 2011. aktivista je Društvenog centra.
Živi u Novom Sadu. 

Poezija mu je zastupljena u sledećim zbornicima, antologijama i panoramama:
  1. Lešnici, Samizdat, Klub studenata književnosti „Zona“, Novi Sad, 2001.
  2. Nešto je u igri, Centar za novu književnost – Neolit i Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad, 2008.
  3. Nenad Milošević: Iz muzeja šumova, Antologija novije srpske poezije 1988-2008, V.B.Z. d.o.o. Zagreb 2009.
  4. Srbija: Panorama pesništva 21. veka na srpskom i engleskom (U saradnji sa časopisom ulaznica iz Zrenjanina priredio Dragoslav Dedović, Zrenjanin 2011.)

ANA SEFEROVIĆ


Ana Seferović, rođena u Beogradu, diplomirala je na Katedri za orijentalistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Objavila je tri knjige poezije: Duboki kontinent (Matica Srpska, 2000), Beskrajna zabava (Narodna knjiga, 2004), Zvezda od prah-šećera (Udruženje književnika i književnih prevodilaca Pančeva, 2012). Koautorka je antologija Diskurzivna tela poezije (AŽIN, 2004), Tragom roda smisao angažovanja (DEVE, 2006), 24/7 tragom ljubavi (DEVE, 2007). Koautorka je drame Diskretne žene, dekorativno dete, danska doga, (Scena, 2008, izvedena u režiji Maje Mirković u Parobrodu 2012. i u režiji Bojana Đorđeva na Trećem programu Radio Beograda 2012), kao i drame Plovidba. Objavljivala je poeziju i prozu u književnim časopisima i prevedena je na više jezika.
Jedna je od urednica antologije 11 9 / Web Streaming Poetry, kao i Supernovapoetry.net platforme, koja spaja poeziju sa drugim umetnostima. Živi u Londonu.


VLADIMIR MARTINOVSKI


Vladimir Martinovski (1974) je pesnik, pripovedač, književni teoretičar i prevodilac. Radi kao docent na Katedri za opštu i komparativnu književnost na Filološkom fakultetu „Blaže Koneski“ u Skoplju. Diplomirao je i magistrirao na filološkom fakultetu u Skoplju, a doktorirao na Univerzitetu Pariz 3 – Nova Sorbona.
         Predsednik je Društva za komparativnu književnost Makedonije, član Izvršnog odbora Međunarodne asocijacije za semiotiku, Međunarodne asocijacije za komparativnu književnost i Evropske mreže za komparativistička proučavanja.
Autor je knjiga: Od slike do pesme – interferencije između makedonske savremene poezije i likovnih umetnosti (Од слика до песна – интерференции меѓу македонската современа поезија и ликовните уметности, studija, 2003), Morski mesec (Морска месечина, haiku i tanka, 2003), Skrivene pesme (Скриени песни, haiku, 2005), I voda i zemlja i vatra i vazduh (И вода и земја и оган и воздух, haiku, 2006), Uporedni triptisi (Споредбени триптиси, studije i eseji, 2007), Les Musées imaginaires, (studija, 2009), Eho od talasa (Ехо од бранови, haibuni, 2009), Slike za čitanje – aspekti eksfrazijske poezije (Слики за читање – аспекти на екфразиската поезија, studija, 2009), Kvarteti (Квартети, poezija, 2010), Uporedni diptisi (Споредбени диптиси studije i eseji, 2011) i Požuri i sačekaj (Побрзај и почекај, 2011).
Priredio je knjige: Ut pictura poesis – poezija u dijalogu s likovnim umjetnostima, tematski izbor iz makedonske poezije (Ut pictura poesis – поезијата во дијалог со ликовните уметности, тематски избор од македонската поезија, koautor: Nuhi Vinca, 2006), Metamorfoze i metatekstovi (Метаморфози и метатекстови, koautor: Vesna Tomovska, 2008), Als een vlinder een gedicht wordtKad leptir postaje pesma (Als een vlinder een gedicht wordt - Кога пеперугата станува песна, koautor: Lidija Kapuševska-Drakulevska, 2010), Odiseje o Odiseji (Одисеи за Одисеја, koautor: Vesna Tomovska, 2010) i Novi makedonski haiku talas (Нов македонски хаику бран, 2011).
Dobitnik je prve nagrade na konkursu za kratku priču lista „Nova Makedonija“ za 2009. godinu, kao i nagrade „Braća Miladinovi“ na Struškim večerima poezije za 2010. godinu.
Bavi se i muzikom. Učestvovao je u realizaciji muzičkih izdanja:  OPA (2002) Orkestra izvornih narodnih instrumenata „Pece Atanasovski“, Kaldrma (2004) grupe „Kaldrma“ i Kalemar (2008) orkestra „Baklava“.

SLAĐAN LIPOVEC


Slađan Lipovec rođen je u Bjelovaru 1972. Poeziju, prozu i eseje objavljuje u hrvatskoj i inozemnoj periodici te na Hrvatskom radiju.
Objavio je knjigu stihova Posljednja topla noć (u suautorstvu s Evelinom Rudan i Denisom Peričićem, Varaždinsko književno društvo, Varaždin, 2002) te samostalne zbirke pjesama Emily Dickinson u mom gradu (Naklada MD, Zagreb, 2003; drugo, dopunjeno, elektroničko izdanje, Emily Dickinson u mom gradu, 2006), Rijeke i mjesečine (Hrvatsko društvo pisaca/Durieux, 2007; drugo izdanje Rijeke i mjesečine) i U nekoj od mogućih stvarnosti (Algoritam, Zagreb, 2010).
Urednik je i suautor interaktivnog CD-ROM-a Teslin dan (s Vladimirom Končarom, Agencija za školstvo RH, 2006; drugo izdanje Agencija za školstvo RH, 2007).
Dobitnik je nagrada za poeziju i kratke priče, a tekstovi su mu prevođeni na desetak jezika i uvršteni u antologije i preglede. Izvršni je urednik časopisa za književnost Quorum





GOKČENUR Č.


Gokčenur Č. je rođen u Istanbulu 1971, a svoje detinjstvo proveo je u više turskih gradova. Diplomirao je na Fakultetu elektro-inženjerstva na Tehničkom univerzitetu u Istanbulu i ima master diplomu iz Poslovne administracije na Istanbulskom univerzitetu.
Počeo je da objavljuje pesme u turskim časopisima 1990. Njegova prva zbirka Priručnik za svaku knjigu objavljena je 2006, a druga Ostatak reči 2010. Obe knjige objavila je izdavačka kuća Yitik Ülke (Izgubljena zemlja). Njegovu treću zbirku Jedini način gledanja trinaest kosova odjednom objavila je 2011. izdavačka kuća I Libri Del Merlo, u Italiji, dvojezično na italijanskom i turskom.
Učestvovao je na više pesničkih i prevodnih radionica i festivala u Rigi, Vilnusu, Istanbulu, Atini, Tel-Avivu, Minhenu, Beogradu, Lodevu, Sofiji i Kundi. Pesme su mu prevođene na engleski, nemački, francuski, grčki, bugarski, švedski, portugalski, japanski, rumunski, letonski, litvanski, makedonski, srpski, hrvatski i hebrejski i objavljene u književnim časopisima.
Preveo je Volasa Stivensa, Pola Ostera i modernu japansku haiku antologiju na turski, a trenutno priprema antologiju moderne američke poezije.
Jedan je od pokretača i ko-direktora projekta Word Express (www.word-express.org)
Njegovo književno ime je Gokčenur Č.

ALEKSANDAR SKIDAN


Aleksandar Skidan rođen je u Lenjingradu 1965. godine. Pesnik, kritičar, esejist, prevodilac. Autor zbirki pesama Delirijum  (Delirium, 1993), Pri ponovljenom čitanju (В повторном чтении, 1998), Crveni pomeraj (Красное смещение, 2005), Raskid (Расторжение, 2010) i knjiga eseja Kritična masa (Критическая масса, 1995) i Otpor poezije (Сопротивление поэзии, 2001). Prevodio savremenu englesku poeziju i prozu teoretske radove Pola de Mana, Dž. Hilisa Milera, Žan-Lika Nansija. Dobitnik nagrade Turgenjevskog festivala kratke proze (1998), nagrade „Most” za najbolji ogled o poeziji (2006), nagrade Andej Beli za poeziju (2006). Poezija mu je prevođena na mnogo jezika i uključena u različite antologije, dok mu je 2008. godine izašla zbirka  Red Shifting u SAD. Član je radne grupe „Что делать?”. Urednik rubrike „Практика“u časopisu „Новое литературное обозрение“. Živi u Sankt-Peterburgu.







понедељак, 28. мај 2012.

AN-HELEN ATIANESE


An-Helen Atianese rođena je 1961. u Finskoj. Živi na zapadnoj obali zemlje u selu Maksmou, nedaleko od arhipelaga Kvarken. Piše poeziju i prozu. Pored stvaralačkog rada, dugo je bila aktivna u izdavačkom kolektivu Författarnas Andelslag i feminističkom časopisu Astra Nova. Vodila je tečajeve kreativnog pisanja i uredila više antologija. Godine 2004. primila je nagradu Choraeuspriset za „stvaralaštvo i vođenje tečajeva kreativnog pisanja za decu i omladinu”. Narodni obrazovni savez, FBF, dodelio joj je 2012. godine nagradu za kulturu zbog „perspektiva koje svojom poezijom otvara, koje su važne za sve one koji temeljno žele da razumeju savremenost”. Njena poslednja zbirka pesama stavi butinu iza uha i nasmeši se opisana je u obrazloženju kao politički žnačajna.

Knjige poezije:
stavi butinu iza uha i nasmeši se (lägg låret bakom örat och le, 2010);
dve hiljade sati je i ništa se nije desilo (klockan är tvåtusen och ingenting har hänt, 2003);
kad polazi sledeći avion za carstvo nebesko (när går nästa plan till himmelriket, 2001);
pre nego što postanemo ptice (innan vi blir fåglar, 1998).



IVANA MILANKOV


Ivana Milankov, rođena 1952. godine u Beogradu gde se školovala i završila studije anglistike na Filološkom fakultetu beogradskog Univerziteta. Autor je nekoliko knjiga poezije: MEĐUPROSTORI, PUT DO GLAVE, VAVILONSKI PRAZNICI SPUŠTANJE STAKLA, OKO IZA VAZDUHA, ISPOVEST MUNJA. Takođe je autor knjige poetske proze: IZMEĐU REČI I SLIKE. Prevođena na engleski, nemački, španski, poljski. Sem spisateljskog rada ,aktivna je na polju prevodilaštva. Prevodila poeziju Emili Dikinson, Silvije Plat,Vilijema Blejka,Vilijema B. Jejtsa , Alena Ginzberga. Tokom 80-ih godina prošlog veka bavila se uličnim performansima kako u Beogradu, tako u Londonu i u gradovima kalifornijske obale i Koloradu.

NINA ŽIVANČEVIĆ


Pesnik, prozni pisac, esejista, kritičar i prevodilac, Nina Živančević je objavila prvu knjigu poezije “Pesme” u izdanju Nolita 1982. i za nju dobila uglednu Brankovu nagradu. Do sada je objavila 13 poetskih zbirki na srpskom, francuskom i engleskom. Objavila je šest proznih knjiga i 2 teoretska eseja - monografiju o recepciji dela Miloša Crnjanskog (doktorska teza) i studiju o našim umetnicama u egzilu, “Onze femmes artistes, nomads et slaves”.
Dobitnica mnogih književnih nagrada, prevodila, uređivala a i lično učestvovala u brojnim pesničkim antologijama svetskog značaja.
Kao urednica i korespondent sarađuje  sa časopisima i novinama kao sto su “Nin”, “Politika”, “Dnevnik”, “Prestup”, “Moment”, “New York Arts Magazine”, “American Book Review”, “East Village Eye”, ”Republique de letters”.
Predavala je književnost i teoriju pozorišne avangarde na brojnim univerzitetima kao sto su Naropa University, New York University, the Harriman Institute, St.John’s University u Sjedinjenim Državama, a u Evropi predaje na Sorboni i na  univerzitetu Paris 8. 
Živi i radi u Parizu.

PASKAL PETI


Paskal Peti živi u Londonu. Bavila se likovnom umetnošću, vajarstvom, bila je urednik za poeziju za Poetry London, drži kurseve poezije. Objavila je pet zbirki poezije: Srce jelena (Heart of a Deer, Enitharmon, 1998), Zoo otac (The Zoo Father, Seren, 2001), Lovkinja (The Huntress, Seren, 2005), Priča čuvara drveta (The Treekeeper’s Tale, Seren, 2008) i Šta mi je voda dala: pesme po Fridi Kalo (What the Water Gave Me: Poems after Frida Kahlo, Seren, UK, 2010; Black Lawrence Press, US edition, 2011). Poslednja zbirka pesama bila je u užem izboru za nagrade T.S. Eliot i Velška knjiga godine, a proglašena je knjigom godine u Observeru. Zbirke Lovkinja i Zoo otac takođe su ulazile u uži izbor za nagradu T.S. Eliot. Zoo otac je dobio više nagrada, proglašen je knjigom godine u časopisima Independent i Times Literary Supplement, a kao delo u nastajanju dobio je dve velike stipendije Umetničkog saveta Engleske.



KOLJA MIĆEVIĆ


Rođen 1941. Završio studije književnosti (grupa za Opštu književnost) u Beogradu. Prevodilac poezije, esejista i pesnik, muzikolog i astrolog. Objavio osam zbirki stihova na srpskom: Stopa Sna, Stanje nikoga, Niti..., itd., i isto toliko na francuskom: L’homme alarmé, Le lit défait, Robinsong..., itd. 
Tri knjige o prevođenju poezije;
Preveo i objavio sve velike i minorne francuske pesnike u osam antologija i tridesetak knjiga od Trubadura do Stefana Malarmea i Pola Valerija;
S engleskog na srpski preveo CELOKUPNE PESME Edgara Alana Poa; s engleskog na francuski devet verzija Gavrana;
Sa slovenačkog na srpski SONETNI VENAC i SONETI NESREĆE Franca Prešerna; sa slovenačkog na francuski izbor poezije L’Ultime Aimée Franca Prešerna;
Sa španskog na srpski CIGANSKI ROMANSERO Federika Garsije Lorke i PESME;
Sa španskog na srpski: PRVI SAN Sor Huane de la Kruz;
S italijanskog na srpski: RIZNICA Bruneta Latinija i KOMEDIJA Dantea Aligijerija; VITA NOVA Dantea Aligijerija; ZALjUBLjENO MORE (antologija pesnika koje Dante pominje u Komediji)
S italijanskog na francuski: Le petit trésor Bruneta Latinija i LA COMEDIE Dantea Aligijerija;
Sa srpskog na francuski: Antologija poezije jugoslovenskih pesnika, LES SALUTS SLAVES, od 1800. do 1900;


ИВАН РАСТЕГОРАЦ


 ИВАН РАСТЕГОРАЦ

(Приштина,15. јул 1940Београд, 12. децембар 2010)

Основну школу похађао у Новом Саду и Јагодини, нижу гимназију у Јагодини и Београду , вишу гимназију у Београду (Друга београдска и Прва београдска гимназија)
Дипломирао на Филолошком факултету у Београду, група - југословенска књижевност са општом.
Радио на месту  драматурга (уметничког руководиоца) у београдском Театру поезије (при РУ ''Ђуро Салај'') од 1972. до1996. године.
Поезију објављује од 1959. године (НИН) у низу значајних књижевних листова, часописа («Студент», «Видици», часопис «Дело», «Младост», «Поља», «Књижевна реч», «Књижевне новине», часопис «Књижевност» и други). У више наврата на Радио-Београду и телевизији реализоване емисије посвећене његовој поезији (Први, Други и Трећи програм Радио-Београда; Први програм телевизије и други).
Заступљен у двадесетак антологија поезије на српском језику и неколико страних језика (француски, руски, кинески, шведски, румунски, белоруски, италијански, енглески).


субота, 26. мај 2012.

6. BEOGRADSKI FESTIVAL POEZIJE I KNJIGE



TRČAĆU DOVEK
IVAN RASTEGORAC

Trgni se! Poezija! 06
6. Beogradski festival poezije i knjige
30/05 – 02/06/012

UČESNICI
Pesnici
Kolja Mićević (Francuska/Srbija), Paskal Peti (Francuska/Velika Brtianija), Nina Živančević (Francuska/Srbija), Ivana Milankov (Srbija), An-Helen Atianese (Finska), Aleksandar Skidan (Rusija), Gokčenur Č. (Turska), Slađan Lipovec (Hrvatska), Vladimir Martinovski (Makedonija), Ana Seferović (Velika Britanija/Srbija), Siniša Tucić (Srbija)...


понедељак, 14. мај 2012.

Poziv za volontere na 6. međunarodnom Beogradskom festivalu poezije i knjige "Trgni se! Poezija!"


Dragi prijatelji,

Treći Trg raspisuje konkurs za volontere/saradnike za rad na šestom međunarodnom Beogradskom festivalu poezije i knjige TRGNI SE! POEZIJA! koji se održava od 30. maja do 2. juna ove godine u UK Vuk Karadžić.